Izreke
koje vežu za Aliju r.a.(preuzete iz knjige "Staza Rječitosti")
1.Budi u vremenima smutnje poput deve mlade, koja nema ni leđa dovoljno snažna, da bude jahana, ni vimena, da bude mužena.
2.Onaj koji prigrli pohlepu kao običaj oduzima sebi vrijednost. Onaj koji iznosi na vidjelo tegobu svoju pristaje na ponižanje. Onaj koji daje prevlast jeziku svome nad dušom svojom ponižava dušu.
3.Škrtost je sramota, kukavičluk nedostatak. Siromaštvo ostavlja razumnog bez dokaza njegova, a siromah je stranac u mjestu svome.
4.Nesposobnost je propast, strpljivost- hrabrost, suzdržljivost - imućnost, predanost Bogu - štit, a drug najbolji - zadovoljstvo.
5.Znanje je baština časna, ponašanje lijepo- ruho novo, a mišljenje je ogledalo čisto.
6.Grudi mudrog su riznica tajne njegove, radost je mreža za naklonost, podnošenje uznemiravanja je grob nedostatka.
7.Savjetovanje međusobno jest pokrivanje nedostatka; onaj koji je zadovoljan sobom ima mnogo onih koji se ljute na nj.
8.Milostinja je lijek djelotvoran, a djela ljudi na svijetu ovom biće njima predočena na svijetu onome.
9.Kako je začudan čovjek!? Gleda sluzinu, govori komadom mesa, sluša koščicama i diše kroz šupljinu!
10.Kad se svijet ovaj okrene prema nekom, on mu dodjeljuje i dobra drugih. A kad se okrene od njega, uskraćuje mu i dobra njegova.
11.Družite se s ljudima na takav način da oni plaču za vama ako umrete i čeznu za vama ako poživite.
12.Kad budeš moćan nad neprijateljem svojim, neka opraštanje njemu bude zahvalnost za nadmoć nad njim.
13.Najnemoćniji od ljudi svih je onaj koji ne može steći prijatelje, a još je od njega nemoćniji onaj koji stekne prijatelja pa ga izgubi.
14.Kad počnete stjecati blagodati ne odbijajte upotpunjenje njihovo uskraćivanjem zahvalnosti.
15.Onaj kojega napusti bliski zadobija daljeg.
16.Ne može biti koren ni svaki učesnik u smutnji.
17.Sve je podređeno sudbini, tako je propast u snovanju.
18.Onaj koji hiti s opuštenim uzdama nade svoje sudara se s propašću svojom.
19.Opraštajte pogreške ljudima znamenitim, jer kad oni zapadnu u pogreške, Allah ih podiže.
20.Učinak straha je neuspijeh, stida pretjeranog- uskraćenje. Prilika mine poput oblaka. Koristite se prilikama dobrim.
21.Mi imamo pravo. Ako nam bude priznato- dobro je. U protivnom- jahat ćemo na stražnjem dijelu deve pa makar putovanje noćno bilo dugo.
22.Rodoslov ne može osigurati mjesto prednje onome kojeg djelo njegovo drži na mjestu stražnjem.
23.Pružanje olakšice oskudicom pogođenome i tješenje ožalošćenog pokriva grijehe velike.
24. O sine Ademov, kada vidiš da ti Gospodar tvoj Uzvišeni dariva blagodati Svoje dok si mu ti neposlušan, čuvaj Ga se.
25.Niko ne može ništa sakriti a da to nebude otkriveno riječima nehotičnim jezika njegova i izrazima lica njegova.
26.Održavaj hodanje u bolesti svojoj sve dok možeš.
27.Suzdržljivost najbolja jest skrivanje suzdržljivosti.
28.Kad si u bijegu a smrt u potjeri, susret je vrlo blizak.
29.Oprez! Oprez! Bogami, On pokriva tako da se čini kako je već oprostio.
30.Vjerovanje počiva na četiri stupa: strpljivosti, uvjerenju, pravdi i džihadu. -Strpljivost ima četiri grane: čežnju, strijepnju, sustezanje i očekivanje. Tako svako ko čezne za Džennetom napustit će strasti, ko strijepi od Vatre kloni se zabranjenog, ko se susteže od svijeta ovog lahko podnosi tegobe, a ko očekuje smrt hiti dobrima.
-Uvjerenje ima četiri grane: razborito opažanje, mudro razumijevanje, izvlačenje pouke iz stvari poučnih i smijer prijašnjih. Zato, svakome koji opaža s razboritošću otkriva se mudrost; onaj kojem se otkriva mudrost upoznaje pouku, a koji upozna pouku kao da je bio među prijašnjima.
-Pravda ima četiri grane: razumijevanje prodorno, znanje duboko, dobru sposobnost odlučivanja i blagost postojanu. Zato, onaj koji razumije stječe dubinu znanja. Onaj koji stječe dubinu znanja pije s vrela prosudbe. A onaj koji je blag ne postupa loše u poslovima svojim i živi među ljudima hvale dostojan.
-Džihad ima četiri grane: naređivanje dobra, odvraćanje od zla, hrabrost iskrenu na bojištima i preziranje prijestupnika. Tako, onaj koji naređuje dobro osigurava snagu vjernika. Onaj koji odvraća od zla pobjeđuje poricatelje. Onaj koji je iskreno hrabar na bojištima izvršava obavezu svoju. Onaj koji prezire prijestupnike i ljuti se zato što se krše odredbe Božije ima ljutnju Božiju u korist svoju i On će ga zadovoljiti na Danu sudnjem.
31.Nevjerovanje počiva na četiri stupa: žudnji za prohtjevima, svađi međusobnoj, odstupanju od istine i neslozi. Tako, onaj koji žudi za prohtjevima nije sklon istini. Onaj koji se mnogo svađa, uz neznanje, ostaje trajno slijep spram istine. Onome koji odstupa od istine dobro postaje zlo a zlo dobro i on ostaje opijen zabludom.Onome koji teži neslozi putevi postaju teški, poslovi njegovi zamršeni, a njegova staza izbavljanja uska.
32.Sumnja ima četiri grane: nerazumnost, strah, kolebljivost i potčinjavanje svemu. Zato i onome koji izabere nerazumnost kao put svoj noć nema svanuća; onaj koji se boji onog što je pred njim uzmiče; onog koji se koleba u sumnji svojoj šejtan gazi pod nogama svojim. Onaj koji se podčinjava propasti ovog i onog svijeta propada na oba.
33.Izvršitelj dobra bolji je od njega, a izvršitelj zla gori je od njega.
34.Budi darežljiv, ali ne i rasipan.Budi štedljiv, ali ne škrt.
35.Najbolje od imetka jest napuštanje želja.
36.Ljudi govore što ne znaju o onom koji im ubrzava što ne vole.
37.Ko produbljuje želju svoju upropašćuje djelo svoje.
38.Sinak moj, zapamti od mene četvero i još četvero. Ništa ti neće škoditi dok ih primjenjuješ. Razum je doista imetak najobilniji, glupost siromaštvo najveće, zaljubljenost u se samoća najpustošnija, a lijepo ćudoređe podrijetlo najplemenitije.
Sinak moj, čuvaj se prijateljovanja s glupim, jer on može kaniti da ti koristi, pa ti naškoditi. Čuvaj se prijateljovanja sa škrtim, jer će te napustiti kad ti bude najviše potreban. Čuvaj se prijateljovanja s razvratnikom, jer će te prodati nizašto. Čuvaj se prijateljovanja s lašcem, jer on je poput priviđenja koje ti približava daleko i udaljuje blisko.
39.Dobra neobavezna ne približuju Bogu ako ometaju izvršenje dužnosti strogih.
40.Jezik razumnog je iza srca njegova, a srce glupoga je iza jezika njegova.
41.Neka Allah učini bolest tvoju sredstvom otpisa grijeha tvojih, jer nema nagrade za bolest, ali ona briše grijehe i čini da oni opanu poput lišća. Nagrada počiva u kazivanju jezikom i činjenju nečeg rukama i nogama. Zaista, Allah Uzvišeni uvodi u Džennet od robova Svojih onoga kojeg On hoće na osnovi iskrene namjere i krjeposti srca.
42.Blago onom ko na umu ima svijet budući, ko radi za konačno svođenje računa, ko je zadovoljan onim što ima i ko je Bogom zadovoljan.
43.Čak ako i odsiječem nos vjerniku ovom sabljom svojom da bi me mrzio- on me neće mrziti. Ako dvoličnjaka čak obaspem svim dobrima ovosvjetskim da bi me volio - on me neće voljeti.To je zato jer je to presuda izrečena riječima Vjerovjesnika Čistog- mir i blagoslovi Božiji neka su s njim i njegovima!- kada je saopćio: "O Ali, vjernik te ne mrzi, a dvoličnjak te ne voli!"
44.Djelo loše koje te žalosti bolje je u Boga od djela dobra koje te čini oholim.
45.Vrijednost čovjeka odgovara stupnju odlučnosti njegove, istinoljubljivost njegova stupnju ljudskosti njegove, hrabrost njegova stupnju samoštovanja njegovog, a čestitost njegova stupnju njegovog osjećanja časti.
46.Pobjeda se stječe odlučnošću, odlučnost promišljanjem dobrim, a promišljanje štićenjem tajni.
47.Čuvajte se napada osobe časne kad ogladni i napada nečasne kada se zasiti.
48.Srca ljudi su poput životinja divljih. Zato ona pristaju uz onoga ko ih pripitomi.
50.Tvoj je nedostatak skriven sve dok ti je sreća naklonjena.
51.Najmoćniji da kazni jest najobavezniji da oprosti.
52.Darežljivost je ono što neko daje s poticajem vlastitim, jer je davanje na traženje uvjetovano stidom i izbjegavanjem prijekora.
53.Nema imetka kao što je razum. Nema siromaštva kao što je neznanje. Nema nasljedstva kao što je odgoj. Nema podrške kao što je savjetovanje.
54.Dvije su vrste strpljenja - strpljenje nad onim što ne voliš i strpljenje nad onim što voliš.
55.U tuđini imetak je domovina, dok je u siromaštvu čak i domovina tuđina.
56.Zadovoljstvo je imetak koji se ne smanjuje.
57.Imetak je gradivo strasti.
58.Onaj koji te opominje jest onaj koji ti donosi vijesti radosne.
59.Jezik je zvijer. Pustiš li je odvezanu - ujest će .
60.Kad budeš pozdravljen još ljepše otpozdravi. Kad ti bude ruka pomoči pružena, uzvrati uslugom boljom. Prednost zato pripada onome koji prvi počinje.
61.Posrednik je krilo tražitelja.
62.Stanovnici svijeta ovoga sliče putnicima koji su nošeni u stanju usnilosti.
63.Ne imati prijatelje znači biti otuđen.
64.Lakše je propustiti potrebu nego je iskati od osobe nedostojne.
65.Ne stidi se što daješ malo, jer je uskraćivanje manje od toga.
66.Poštenje je ukras siromaštva, dok je zahvalnost ukras imućnosti.
67.Ako ono što hoćeš ne prispijeva, onda se ne brini o onome što si bio.
68.Nećeš naći neznalicu, izuzev onog koji pregoni ili ne ispunjava.
69.Kada se razum upotpuni, govor se smanji.
70.Vrijeme troši tijela, obnavlja nadanja, približava smrt i udaljuje želju. Ko god je uspiješan s vremenom susreće jad teški, a ko god propušta blagodati njegove takođe trpi tegobe.
71.Ko sebe učini vođom ljudi neka započne s podučavanjem sebe prije podučavanja drugih. Podučavanje njegovo treba biti postupcima svojim prije podučavanja jezikom. Onome ko podučava i upućuje sebe pripada veće pravo na poštovanje nego onome ko podučava i upućuje druge.
72.Dah čovjeka je korak prema smrti njegovoj.
73.Sve izbrojivo mora proći, a sve očekivano prispjeti.
74.Kad su odnosi pomršeni, onda se posljednji mjere prvima.
75.Mudrost je izgubljeno blago vjernika. Zato, uzmi mudrost pa makar od dvoličnjaka.
76.Uzmi mudrost, pa ma otkud ona bila, jer ako je mudrost u grudima dvoličnjaka ona drhti sve dok ne izađe, pa se smiri u grudima vjernika s drugama svojim.
77.Vrijednost čovjeka svakog jest u dobru koje čini.
78.Ostavljam vam pet poruka koje ćete - potjerate li deve svoje brže prema njima - naći dostojnim toga.
1.Neka niko od vas ne polađe nadu ni u što do u Gospodara svoga.
2.Neka ne strahuje ni od čega, osim od grijeha svoga.
3.Neka se niko ne srami kazati "Ne znam!"- kada je pitan o onome što ne zna.
4.Neka se niko ne stidi naučiti ono što ne zna.
5.Budite strpljivi, jer strpljivost je vjerovanju ono što je glava tijelu, i kao što nema dobra u tijelu bez glave, nema ni dobra u vjerovanju bez strpljivosti.
79.Ja sam ispod onog što govoriš i iznad onog što osjećaš u srcu svome.
80.Oni koji su preživjeli sablju brojiniji su i imaju potomstvo veliko.
81.Ko odbacuje izreku "Ne znam!" - susreće propast svoju.
82.Draže mi je mišljenje starca nego izdržljivost mladića.
83.Čudim se onome koji gubi nadu i pored mogućnosti traženja oprosta.
84.Na zemlji su dva vrela zaštite od kazne Božije. Jedno od njih je uzdignuto dok je drugo pred vama. Zato mu pristupite! Uzdignuto vrelo zaštite je Poslanik Božiji - mir i blagoslovi Božiji neka su s njim i potomcima njegovim!- dok vrelo zaštite koje je ostalo jest traženje oprosta. Allah Uzvišeni kaže:
"Allah ih ne kažnjava dok si ti među njima i Allah ih neće kazniti sve dok oni traže oprost."
85.Onome koji valjano uređuje ono što je između njega i Allaha - Allah će urediti ono što je između njega i ljudi drugih. Onome koji valjano uredi odnose svoga svijeta budućeg Allah će urediti odnose ovoga svijeta njegova. Allah štiti onoga ko je propovjednik sebi.
86.Istinski znalac vjere je onaj koji ne dopušta da ljudi izgube nadu u milost Božiju, koji ih ne čini očajnim spram dobrote Božije i koji im ne pribavlja osjećaj sigurnosti pred kaznom Božijom.
87.Ova se srca doista ogađuju kao što se ogađuju tijela.Tražite im zato mudrosti tanahne.
88.Znanje najniže je ono koje ostaje na jeziku, a najuzvišenije ono koje se pokazuje preko udova i dijelova tijela.
89.Neka niko od vas nipošto ne govori: "O Bože moj, zaista Ti se utječem od iskušenja!" Jer nema nikog ko nije obuhvaćen iskušenjima. Neka se onaj koji se utječe - utječe od iskušenja koja odvode u zabludu, jer Allah Uzvišeni kaže:
"I znajte da su vam imeci vaši i djeca vaša samo iskušenje!"
A značenje toga jest da ih On iskušava imecima i potomstvom da bi razdvojio onoga koji je nezadovoljan opskrbom svojom od onoga koji je zadovoljan udjelom svojim. Mada Uzvišeni najbolje zna o njima ono što oni sami ne znaju o sebi, ipak On tako čini da bi se pokazala djela kojima se zaslužuje nagrada ili kazna. Jer neki od njih žele imati potomstvo muško a ne žele žensko. Neki žele sakupljati imetak a ne žele nevolju.
90.Na pitanje :"Šta je dobro!"-Hazreti Alija je odgovorio:"Dobro nije imati mnogo imetka i potomstva, nego je dobro imati obilje znanja, razboritost veliku, natjecati se s ljudima u služenju Gospodaru svome, činiti dobro pa se zahvaljivati Bogu i od Boga tražiti oprost ako učiniš nešto loše. Na svijetu ovome dobro je samo za dvije osobe: onome koji počini grijehe, pa ih popravi kajanjem, i onome koji se natječe u djelima dobrim."
91.Nije malo djelo koje prati svijest o Bogu. A kako može biti malo ono što je primljeno?!
92.Najbliži vjerovijesnicima su oni koji najbolje znaju ono što su oni donijeli.
Pazite, ljudi koji imaju najveće pravo svojatanja Ibrahima su doista oni koji ga slijede kako to čine ovaj vjerovijesnik i svi koji vjeruju u njeg.
Zaista je prijatelj Muhammedov onaj koji se pokorava Bogu, makar i ne bio s njim u srodstvu krvnom. A neprijatelj Muhammedov jest onaj koji se ne pokorava Bogu, makar mu bio i rod bliski.
93.Spavati u stanju vjerovanja čvrstog bolje je od namaza u stanju sumnje.
94.Kada čujete predanje neko, ispitajte ga mjerilom razuma, a ne samo mjerilom prenošenja, jer su prenositelji znanja brojni a čuvari rijetki.
94.Učenje naše "Zaista smo mi Božiji..." jest priznavanje vlasti Njegove nad nama, a naše učenje "... i mi se zaista Njemu vraćamo!" jest priznavanje smrtnosti naše.
95.Bože moj, Ti me doista znaš bolje nego što ja znam sebe, dok ja znam sebe bolje nego što me oni znaju! Bože moj, učini nas boljim od onoga što oni misle i oprosti nam ono što oni ne znaju!
96.Udovoljenje potrebama ne može biti ispravno, osim uz troje: smatrati ih malim - da bi bile velike, skrivati ih - da bi se očitovale i ubrzavati ih - da bi bile ugodne.
97.Hazreti Alija bijaše viđen u ogrtaču iznošenom i iskrpljenom, te mu bi ukazano na to. On tada reče: S njim je srce skrušeno, duša ponizna i vjernici se povode za tim. Sigurno, svijet ovaj i budući dva su neprijatelja, jedan naspram drugoga, i dva puta različita. Zato, ko voli svijet ovaj i prijateljuje s njim - mrzi svijet onaj i neprijateljski se odnosi prema njemu. Njih dva su poput istoka i zapada. Kad god se onaj koji hodi između njih približi jednom - udalji se od drugog. Uz to, njih dva su kao dvije inoče.
98.Allah vam je propisao obaveze neke - pa ih ne kršite, postavio vam je granice neke - pa ih ne prelazite, zabranio vam nešto - pa to ne činite. A nešto vam nije spomenuto - ali ne usljed zaborava - pa se time ne opterećujte.
99.Kada bi se borba razbuktala, zaštićivali smo se Poslanikom Božijim - mir i blagoslovi Božiji neka su s njim i potomcima njegovim! - pa niko od nas ne bi bio bliži neprijatelju od njega.
100.Kad god ljudi odustanu od nečega što se odnosi na vjeru njihovu, da bi popravili ovosvjetske poslove svoje, Allah će im dosuditi ono što je štetnije od toga.
101.Puno je učenih koje je ubilo neznanje njihovo tako da im znanje njihovo nije ni bilo od koristi.
102.U čovjeku ima komad mesa koji je prionuo uz njega sa žilom i najzačudniji je dio u njemu. To je srce. Ono ima spremnicu mudrosti i ono što je tome oprečno. Tako, ako ono vidi zraku nade - žudnja ga ponižava. A kad žudnja uzavrije - pohlepa ga razara. Ako ga razočarenje nadvlada - tuga golema ga ubija. Ako se srdžba u njemu diže - ljutnja silna se razvije. Ako je ushićeno zadovoljstvom - zaboravlja biti oprezno. Ako ga strah obuzme - strijepnja ga potpuno zaokupi. Ako se posvuda mir rasproste - nemarno postaje. Ako zadobije obilje imetka - imućnost ga tlačiteljem učini. Ako ga nevolja zadesi - nestrpljenje ga otkrije. Ako ga nagrize oskudica - klonulost ga obuzme. Ako ga glad napada - slabost čini da malaksa. Ako pretjera u sitosti - težina trbuha ga muči. Tako, pomanjkanje svako mu je štetno i pretjerivanje svako ga razara.
103.Svađa doista donosi propast.
104.Poredak Boga Uzvišenog ne može uspostavljati niko osim onog koji ne laska, koji se ne ponaša kao griješnik i koji ne slijedi želje.
105.Ko voli nas, porodicu Poslanikovu, neka bude pripravan zaogrnuti se siromaštvom.
106.Nema imetka korisnijeg od razuma. Nema osamljenosti gore od umišljenosti. Nema umnosti kao što je prosuđivanje ispravno. Nema plemenitosti kao što je svijest o Bogu. Nema druga kao što je vladanje lijepo. Nema nasljedstva kao što je odgoj. Nema vodiča kao što je uspjeh. Nema trgovine kao što je djelo dobro. Nema dobiti kao što je nagrada. Nema suzdržavanja kao što je zaustavljanje pred sumnjivim. Nema ustezanja kao što je ustezanje od zabranjenog. Nema znanja kao što je razmišljanje. Nema služenja Bogu kao što je izvršavanje zapovijedi. Nema vjerovanja kao što su stid i strpljivost. Nema podrijetla kao što je skromnost. Nema časti kao što je znanje. Nema moći kao što je razboritost. I nema pomoći pouzdanije od dogovaranja.
107.Kada ispravnost zavlada vremenom i ljudima njegovim, pa neki čovjek bude loše mislio o drugom čovjeku od kojeg se nikad nije doživjelo neko zlo - onda je on nepravedan. A kada pokvarenost zavlada vremenom i ljudima njegovim, pa čovjek neki bude lijepo mislio o čovjeku drugom - on je sam sebe izložio opasnosti.
108.Na pitanje:"Kako si" hazreti Alija je odgovorio:"Kako može biti onaj čiji život ide smrti, čije zdravlje svakog časa može postati bolest i koji mora biti zgrabljen iz sigurna mjesta njegova?!"
109.Mnogo je onih kojima Allah dariva blagodat Svoju do roka određenog, iako oni griješe prema Njemu, i onih koji se zavaravaju, zato što Allah prikriva loša djela njihova, i onih koji su zavedeni govorom lijepim o njima. Allah ne iskušava nikoga kao što iskušava onog kome On daje vremena.
110.Dvojica će propasti u vezi sa mnom: onaj koji me pretjerano voli i onaj koji me silno mrzi.
111.Propuštanje prilike donosi žalost.
112.Primjer svijeta ovoga je poput zmije: dodir je njen nježan, ali je u njoj otrov smrtonosan. Njemu teži neznalica zavarani, ali mudri i razumni, oprezan je spram njega.
113.Velika je razlika između dva djela: djela čiji užitak mine, ali mu ostaje posljedica, i djela čija
tegoba mine, ali mu nagrada ostane.
114.Hazreti Alija je bio na ispraćaju nekog umrlog i čuo nekog čovjeka kako se nasmijao. Na to je on rekao:
"Kao da je smrt na svijetu ovom određena drugima mimo nas?! I kao da je istina na njemu propisana drugima mimo nas?! Kao da će nam oni koji kreću na putovanje svoje prema smrti uskoro doći natrag?! Spuštamo ih u grobove njihove i onda trošimo ostavštinu njihovu. Kao da ćemo ostati vječno poslije njih?! Zanemarili smo poučavatelja svakog, muškarca ili ženu, i izloženi smo propasti i nesreći svakoj.
115.Blago onome koji je ponizan, čija je životna skrb čista, čije je srce čestito, čije su navike kreposne, koji dijeli višak od imetka svoga, koji uzdržava jezik svoj od govora suvišna, koji štiti ljude od zla svoga, koji se zadovoljava Sunnetom i koji je nepovezan s novotarijom.
116.Ljubomora ženu odvodi u nevjerovanje, dok je ljubomora muškarca dio vjere.
117.Određujem islam kako ga niko prije mene odredio nije. Islam je predanost, predanost je uvjerenje čvrsto, uvjerenje čvrsto je prihvaćanje, prihvaćanje je potvrđivanje, potvrđivanje je izvršavanje, a izvršavanje je djelo.
118.Čudim se škrcu koji žuri prema siromaštvu pukom od kojeg bi htio pobjeći, te propušta imućnost za kojom traga. Zato on živi na svijetu ovom životom siromaha, a s njim će biti sviđan račun na svijetu onome kao s imućnim.
Čudim se oholom, koji je juče bio samo kaplja sjemena, a sjutra će biti lešina.
Čudim se onom koji sumnja u Boga, iako vidi stvaranje Božije.
Čudim se onome koji je zaboravio smrt, iako gleda mrtve.
Čudim se onome koji poriče drugi život, iako vidi prvi.
Čudim se onome koji unapređuje kuću prolaznosti, a zanemaruje kuću vječnosti.
119.Svaki koji zakaže u djelu - dopada jadu. Bogu ne treba onaj koji u ime Njegovo ništa ne žrtvuje od imetka i života svoga.
120.Čuvajte se zime u početku njezinu i prihvatite je na kraju njezinu, jer ona utječe na tijelo jednako kao i na drveće. Početak njezin uništava, a kraj njezin pomaže da olista.
121.Veličina Stvoritelja, kada je uvidiš, umanjuje stvorove u očima tvojim.
122.Allah ima meleka koji zove dana svakog: "Rađajte za smrt, skupljajte za propast i gradite za rušenje!"
123.Svijet ovaj je mjesto prolaska prema kući boravka stalnog. Ljude na njemu predstavljaju dva čovjeka: onaj koji je prodao sebe, pa se upropastio, i onaj koji je otkupio sebe, pa se oslobodio.
124.Prijatelj nije prijatelj sve dok brata svog ne zaštiti u tri prilike: u nevolji njegovoj, u odsustvu njegovu i pri smrti njegovoj.
125.Onome kome je dopušteno četvero nije uskraćeno četvero. Onome kome dopuštena molba nije uskraćen odgovor na nju. Onome kome je dopušteno pokajanje nije uskraćeno primanje njegovo. Onome kome je dopušteno traženje oprosta nije uskraćen oprost. Onome kome je dopušteno da bude zahvalan nije uskraćeno uvećanje blagodati.
126.Za onoga koji je svjestan Boga namaz je približavanje Njemu. Hadž je nemoćnome džihad. Sve ima svoje čišćenje. Post je čišćenje tijela. Poslušnost mužu je džihad žene.
127.Tražite opskrbu davanjem milostinje.
128.Ko je siguran u naknadu obilan je u davanju.
129.Pomoć silazi srazmjerno naporu.
130.Ne siromaši onaj koji je umjeren.
131.Mala porodica je jedan od načina udobnosti.
132.Uzajamna ljubav je polovica mudrosti.
133.Briga je polovica starosti.
134.Ako osiromašite, trgujte milostinjom s Bogom.
135.Mnogo je postača koji od posta svoga nemaju ništa do gladi i žeđi. I mnogo je klanjača koji od klanjanja svoga nemaju ništa do bdijenja i zamora noćnog. Spavanje, jedenje i pijenje osobe razumne mnogo je bolje.
136.Zaštitite milostinjom vjerovanje svoje. Zekatom osigurajte imetke svoje i molitvom odbijajte vale nesreće.
137.Čovjek je skriven pod jezikom svojim.
138.Propao je čovjek koji ne poznaje vrijednost svoju.
138.Svako biće ljudsko mora susresti kraj sladak ili gorak.
139.Sve ono što dolazi ima odlazak. A sve ono što je otišlo kao da nije ni bilo.
140.Strpljivi uspijeva, iako to može biti odgađano.
141.Onaj koji pristaje uz djelo skupine neke jest kao onaj koji im se pridružio u tome. A svaki koji se pridruži u krivom čini dva grijeha: grijeh činjenja krivog, i drugi, pristajanja uz njega.
142.Budite uz ugovore i povjerite izvršenje njihovo osobama postojanim.
143.Poslušajte onog čijim se neznanjem ne možete opravdati.
144.Urazumnjeni ste ako razumijete, upućeni ste ako upućujete i dato vam je da čujete ako slušate.
145.Kori brata svog čineći mu dobro i odbij zlo njegovo obasipajući ga blagodatima.
146.Ko ide na mjesta sumnjiva neka nikako ne krivi onoga koji ga sumnjiči.
147.Svako ko ima vlast ponaša se pristrano.
148.Ko radi samo po mišljenju svome -propada. A onaj koji se savjetuje s ljudima - sudjeluje u razumijevanju njihovu.
149.Ko čuva tajnu svoju ima izbor u ruci svojoj.
150.Siromaštvo je propast velika.
151.Onaj koji ispunjava pravo onoga koji ne ispunjava pravo svoje - služi njemu.
152.Ne smije biti pokornosti nikakve bilo kome od stvorova Božijih, ako je u tome grijeh prema Stvoritelju.
153.Čovjek ne smije biti koren zato što odgađa pravo svoje. Ali korenje zaslužuje onaj koji uzima ono što mu ne pripada.
154.Ushićenje sobom priječi napredovanje.
155.Onaj svijet je blizu, a međusobno druženje je kratko.
156.Zora je svanula onome koji ima oči.
157.Uzdržavanje od grijeha je lakše od kajanja naknadnog.
158.Koliko li je puta jedno jedenje onemogućilo više jedenja?!
159.Ljudi su neprijatelji onome što ne znaju.
160.Ko raspolaže s nekoliko mišljenja razumijeva mjesta pogreške.
161.Ko radi Boga naoštri oštricu srdžbe stječe snagu da ubije odlučne zagovornike krivog.
162.Kad se nečeg bojiš - stupi u to. Jer doista izbjegavanje toga jeste nesreća veća od onoga čega se bojiš.
163.Širokogrudnost je sredstvo upravljanja.
164.Kori zločinca nagrađivanjem dobročinitelja.
165.Odbij zlo iz grudi drugih istrgnućem zla iz grudi svojih.
166.Tvrdoglavost uništava mišljenje.
167.Pohlepa je ropstvo trajno.
168.Kajanje je posljedica neispunjenja mjere, a sigurnost plod odlučnosti.
169.Nema dobra u šutnji o nalogu, upravo kao što nema dobra u govoru o neznanom.
170.Kad god budu dva različita poziva, jedan je uvijek zastranjenje.
171.Nikad ne posumnjah u Istinu od kad mi bi pokazana.
172.Niti sam izgovorio laž, niti sam optuživan za laž. Niti sam zastranio, niti sam uzrokovao zastranjenje.
173.Onaj koji prednjači u tlačenju sjutra će gristi ruku svoju.
174.Odlazak je posve blizu.
175.Ko istupi protiv Istine - propao je.
176.Koga strpljenje ne izbavi - nestrpljenje ga upropasti.
177.Čovjek je na svijetu ovom cilj prema kojem lete strijele smrti i plijen prema kojem se utrkuju nesreće. Gutljaj svaki prati zagrcnuće, zalogaj svaki gušenje. Čovjek ne dobije ni jednu blagodat a da se ne rastane s drugom, i ne pristigne ni jedan dan roka njegova, dok ne istekne jedan dan života njegova. Tako smo mi pomagači smrti, a životi su naši ciljevi umiranja. I kako se onda možemo nadati vječnosti kad noć ni dan ništa ne uzdignu visoko a da se brzo ne vrate, rušeći ono što su sagradili i rastavljajući ono što su sastavili?
178.O sine Ademov, u stjecanju mimo osnovnih potreba svojih samo si rizničar drugome.
179.Srca su doista prožeta strašću, prihvaćanjem i odbijanjem. Prilazite im zato sa strane strasti njihovih i prihvaćanja. Jer ako se srce sili, ono zaslijepi.
180.Kad ću ugasiti srdžbu svoju, ako sam ljut? Da li kada sam nemoćan osvetiti se, pa mi se kaže: "Da si otrpio!"? Ili, kada sam moćan to učiniti, pa mi se kaže:"Da si oprostio!"?
181.Od imetka tvoga ne odlazi ono što te poučava.
182.Srca postaju umorna kao što tijela postaju umorna. Morate zato tražiti lijepa kazivanja za njih.
183.Sa svakim su čovjekom doista dva meleka koji ga čuvaju, pa kad dođe ono što je suđeno oni oslobode put između toga i njega. Dakako, rok određeni jest štit sigurnosni.
184.O ljudi, budite svjesni Boga Koji kad govorite čuje, a kad tajite zna. Pripremite se da dočekate smrt, koja će vas dostići čak i ako bježite, zgrabiti vas čak i ako stojite, podsjetiti vas čak i ako ste je zaboravili.
185.Ako ti neko nije zahvalan, neka te nipošto to ne odvraća od djela dobra, budući da ti zahvalu uzvraća Onaj Koji od toga nema koristi.Ti ćeš od uzvraćanja zahvalnosti Uzvratitelja zahvale dobiti više nego što je poricatelj upropastio."A Allah voli dobročinitelje!"
186.Punjenje zdjele smanjuje prazninu njezinu, a zdjela znanja punjenjem postaje još prostranija.
187.Prva naknada blagom za blagost njegovu jeste da su mu ljudi pomagači protiv neznalice.
188.Ako nisi blag, onda se pokazuj blagim, jer rijetko se netko poistovjećuje s nekom skupinom ljudi a da ne postane jedan od njih.
189.Ko sa sobom sviđa račun - dobija.
Ko sebe zanemari - gubi. Ko se boji - siguran je. Ko pouku uzima - shvaća. Ko shvaća - razumijeva. Ko razumijeva - spoznaje.
190.Svijet će nam ovaj zasigurno naklonjen biti nakon opiranja njegova, kao što je deva koja ujeda naklonjena mladunčetu svome.
191.Budite svjesni Boga svjesnošću onoga koji se ozbiljno priprema poslije oslobođenja, te se trudi poslije takvog pripremanja i onda djeluje smjerno, žuri bojeći se i gleda da se kreće prema cilju, kraju putovanja svoga i mjestu konačnog povratka svoga.
192.Darežljivost je zaštitnik časti; blagost uzda glupom; opraštanje unapređenje pobjede; napuštanje naknada tvoja za onoga koji se prevari, a savjetovanje vrelo vođenja. Onaj koji se zadovoljava samo mišljenjem svojim izlaže se opasnosti. Strpljivost odbija nevolje vremena, dok je nestrpljenje pomagač nesrećama vremena. Najčasniji imetak jest napuštanje želja. Mnogi su umovi zatočeni žudnjom vladara. Uspjehu pripada očuvanje iskustva. Ljubav je bliskost koja pribavlja korist. Ne povjeravaj se nipošto onome kojise dosađuje.
193.Čovjekova zanesenost sobom jedan je od zavidnika razumu njegovome.
194.Strpljivo podnosi muku i bol pa ćeš uvijek biti zadovoljan.
195.Mehkom stablu grane su guste.
196.Protivljenje upropašćuje mišljenje.
197.Ko obilno daje visoko se uzdiže.
198.Promjenom stanja saznaje se bit ljudska.
199.Zavist prijatelja izvire iz slabosti ljubavi.
200.Umovi najviše stradaju kad u njih navale pohlepe.
201.Nema pravde u presuđivanju na osnovi nagađanja.
202.Loša li je opskrba za Dan Sudnji nasilje prema ljudima!
203.Najčasniji čin plemenitoga jest bezbrižnost njegova prema onome što zna.
204.Ljudi ne vide nedostatke onoga koji se odjenuo ruhom stida.
205.Obilje šutnje proizvodi strahopoštovanje. Pravednost donosi mnoštvo prijatelja bliskih. Darežljivost uvećava vrijednosti. Skromnost upotpunjuje blagodati. Vođstvo se doseže podnošenjem tegobe. Pravednošću protivnik je nadjačan. A blagošću prema slaboumnom stječu se pomagači protiv njega.
206.Začudno je kako zavidni ne zavide na zdravlju tjelesnome!
207.Pohlepni je u okovima poniženja.
208.Vjerovanje je spoznavanje srcem, priznavanje jezikom i djelovanje ticalima.
209.Na odredbu se Božiju ljuti onaj koji je rastužen svijetom ovim. Na Gospodara svoga se tuži onaj koji se tuži na nevolju što ga je zadesila. Dvije trećine vjere odlaze od onoga koji ode imućnom, pa se ponizi pred imetkom njegovim. Učač Kur'ana, koji poslije smrti odlazi u Vatru, jest onaj koji se rugao ajetima Božijim. Troje od svijeta ovoga priljubljuje se uz srce onoga koji srcem ljubi svijet ovaj: briga koja ga nikad ne napušta, pohlepa koja ga ne ostavlja i nada koja se ne obistinjuje.
210.Zadovoljstvo je dovoljno kao imanje, a lijepo ponašanje kao blagostanje.
211.Pridružite se onome kome opskrba nadolazi, budući da je to najpriličnije za stjecanje imetka i najprikladnije da se zadobije udio u tome.
212.Onome koji dijeli rukom kratkom biva udjeljivano Rukom Dugom.
213.Ne izazivaj nipošto na borbu, ali ako si na nju izazvan - odgovori, jer izazivač je nasilnik, a nasilnik će biti bačen na tlo.
214.Zdravlje tijela je u nezavidnosti
215.Boga mi, ovaj svijet vaš niži je u gledanju mome od kosti krmka u ruci gubavca.
216.Zaista, ljudi neki služe Bogu u želji za nagradom. To je služenje trgovaca! Neki ljudi služe Bogu u strahu. To je služenje robova! A neki ljudi služe Bogu u zahvalnosti. To je služenje slobodnih!
217.Žena je, sve u svemu, nevolja, a najgore u njoj jest da nije moguće bez nje.
218.Ko potčini nemarnost - gubi prava, a ko je poslušan klevetniku - gubi prijatelja.
219.Jedan nepošteno stečen komad kamena u kući nekoj jamac je rušenja njezina.
220.Dan tlačenog nad tlačiteljem žešći je od dana tlačitelja nad tlačenim.
221.Budite svjesni Boga do stupnja izvjesnog, makar on bio nizak, i stavite zastor između vas i Boga, makar on bio tanak.
222.Kad se umnože odgovori, izgubi se ispravnost.
223.Zaista, u blagodati svakoj Bogu pripada pravo. On je uvećava onome koji ga izvršava. A onaj koji ga izostavlja izlaže se opasnosti gubljenja njezina.
224.Kada se sposobnost uvećava, strah se umanjuje.
225.Pripazite da blagodati ne izmaknu, jer se ne vraća ono što ode.
226.Velikodušnost pobuđuje naklonost više od srodstva.
227.Ako neko misli dobro o tebi, njegovo mišljenje učini istinitim.
228.Djelo najbolje je ono na koje si prisilio sebe.
229.Upoznao sam Boga Uzvišenog preko poništavanja namjera, raskidanja ugovora i poricanja težnji.
230.Gorčina svijeta ovog jest slast svijeta onog, a slast svijeta ovog jest gorčina svijeta onog.
231.Allah je propisao vjerovanje radi očišćenja od služenja bogovima raznim, namaz radi očišćenja od oholosti, zekat kao sredstvo za opskrbu, post kao iskušavanje iskrenosti ljudi, hadž kao podršku vjeri, džihad za jačanje islama, naređivanje dobra za korist ljudi običnih, odvraćanje od zla radi obuzdavanja slaboumnih, pažnju prema rodbini radi porasta brojčanog, izravnanje radi sprečavanja krvoprolića, izvršenje kazni radi poštivanja važnosti zabrana, ustezanje od pijenja pića opojnih radi zaštite pameti, izbjegavanje krađe radi promicanja čestitosti, suzdržavanja od bluda radi očuvanja potomstva, suzdržavanje od naklonosti spolne prema osobama istospolne radi jačanja potomstva, svjedočenje radi nadvladavanja poricanja, napuštanje laži radi većeg štovanja iskrenosti, održavanje mira radi zaštite od opasnosti, vođstvo radi ustrojstva zajednice i pokornosti radi štovanja vođstva.
232.Ako hoćete da se tlačitelj zakune, tražite da to učini tako da se on odriče moći Božije i vlasti Njegove, jer će - zakune li se lažno - brzo biti kažnjen, dok, ako se zaklinje Bogom, - Koji je Takav da nema boga osim Njega - on neće biti brzo kažnjen budući da on iskazuje jednocu Boga Uzvišenog.
233.O sine Ademov, budi zastupnik svoj u vlasništvu svome i čini s tim sve što želiš da s tim bude činjeno poslije smrti tvoje.
1.Budi u vremenima smutnje poput deve mlade, koja nema ni leđa dovoljno snažna, da bude jahana, ni vimena, da bude mužena.
2.Onaj koji prigrli pohlepu kao običaj oduzima sebi vrijednost. Onaj koji iznosi na vidjelo tegobu svoju pristaje na ponižanje. Onaj koji daje prevlast jeziku svome nad dušom svojom ponižava dušu.
3.Škrtost je sramota, kukavičluk nedostatak. Siromaštvo ostavlja razumnog bez dokaza njegova, a siromah je stranac u mjestu svome.
4.Nesposobnost je propast, strpljivost- hrabrost, suzdržljivost - imućnost, predanost Bogu - štit, a drug najbolji - zadovoljstvo.
5.Znanje je baština časna, ponašanje lijepo- ruho novo, a mišljenje je ogledalo čisto.
6.Grudi mudrog su riznica tajne njegove, radost je mreža za naklonost, podnošenje uznemiravanja je grob nedostatka.
7.Savjetovanje međusobno jest pokrivanje nedostatka; onaj koji je zadovoljan sobom ima mnogo onih koji se ljute na nj.
8.Milostinja je lijek djelotvoran, a djela ljudi na svijetu ovom biće njima predočena na svijetu onome.
9.Kako je začudan čovjek!? Gleda sluzinu, govori komadom mesa, sluša koščicama i diše kroz šupljinu!
10.Kad se svijet ovaj okrene prema nekom, on mu dodjeljuje i dobra drugih. A kad se okrene od njega, uskraćuje mu i dobra njegova.
11.Družite se s ljudima na takav način da oni plaču za vama ako umrete i čeznu za vama ako poživite.
12.Kad budeš moćan nad neprijateljem svojim, neka opraštanje njemu bude zahvalnost za nadmoć nad njim.
13.Najnemoćniji od ljudi svih je onaj koji ne može steći prijatelje, a još je od njega nemoćniji onaj koji stekne prijatelja pa ga izgubi.
14.Kad počnete stjecati blagodati ne odbijajte upotpunjenje njihovo uskraćivanjem zahvalnosti.
15.Onaj kojega napusti bliski zadobija daljeg.
16.Ne može biti koren ni svaki učesnik u smutnji.
17.Sve je podređeno sudbini, tako je propast u snovanju.
18.Onaj koji hiti s opuštenim uzdama nade svoje sudara se s propašću svojom.
19.Opraštajte pogreške ljudima znamenitim, jer kad oni zapadnu u pogreške, Allah ih podiže.
20.Učinak straha je neuspijeh, stida pretjeranog- uskraćenje. Prilika mine poput oblaka. Koristite se prilikama dobrim.
21.Mi imamo pravo. Ako nam bude priznato- dobro je. U protivnom- jahat ćemo na stražnjem dijelu deve pa makar putovanje noćno bilo dugo.
22.Rodoslov ne može osigurati mjesto prednje onome kojeg djelo njegovo drži na mjestu stražnjem.
23.Pružanje olakšice oskudicom pogođenome i tješenje ožalošćenog pokriva grijehe velike.
24. O sine Ademov, kada vidiš da ti Gospodar tvoj Uzvišeni dariva blagodati Svoje dok si mu ti neposlušan, čuvaj Ga se.
25.Niko ne može ništa sakriti a da to nebude otkriveno riječima nehotičnim jezika njegova i izrazima lica njegova.
26.Održavaj hodanje u bolesti svojoj sve dok možeš.
27.Suzdržljivost najbolja jest skrivanje suzdržljivosti.
28.Kad si u bijegu a smrt u potjeri, susret je vrlo blizak.
29.Oprez! Oprez! Bogami, On pokriva tako da se čini kako je već oprostio.
30.Vjerovanje počiva na četiri stupa: strpljivosti, uvjerenju, pravdi i džihadu. -Strpljivost ima četiri grane: čežnju, strijepnju, sustezanje i očekivanje. Tako svako ko čezne za Džennetom napustit će strasti, ko strijepi od Vatre kloni se zabranjenog, ko se susteže od svijeta ovog lahko podnosi tegobe, a ko očekuje smrt hiti dobrima.
-Uvjerenje ima četiri grane: razborito opažanje, mudro razumijevanje, izvlačenje pouke iz stvari poučnih i smijer prijašnjih. Zato, svakome koji opaža s razboritošću otkriva se mudrost; onaj kojem se otkriva mudrost upoznaje pouku, a koji upozna pouku kao da je bio među prijašnjima.
-Pravda ima četiri grane: razumijevanje prodorno, znanje duboko, dobru sposobnost odlučivanja i blagost postojanu. Zato, onaj koji razumije stječe dubinu znanja. Onaj koji stječe dubinu znanja pije s vrela prosudbe. A onaj koji je blag ne postupa loše u poslovima svojim i živi među ljudima hvale dostojan.
-Džihad ima četiri grane: naređivanje dobra, odvraćanje od zla, hrabrost iskrenu na bojištima i preziranje prijestupnika. Tako, onaj koji naređuje dobro osigurava snagu vjernika. Onaj koji odvraća od zla pobjeđuje poricatelje. Onaj koji je iskreno hrabar na bojištima izvršava obavezu svoju. Onaj koji prezire prijestupnike i ljuti se zato što se krše odredbe Božije ima ljutnju Božiju u korist svoju i On će ga zadovoljiti na Danu sudnjem.
31.Nevjerovanje počiva na četiri stupa: žudnji za prohtjevima, svađi međusobnoj, odstupanju od istine i neslozi. Tako, onaj koji žudi za prohtjevima nije sklon istini. Onaj koji se mnogo svađa, uz neznanje, ostaje trajno slijep spram istine. Onome koji odstupa od istine dobro postaje zlo a zlo dobro i on ostaje opijen zabludom.Onome koji teži neslozi putevi postaju teški, poslovi njegovi zamršeni, a njegova staza izbavljanja uska.
32.Sumnja ima četiri grane: nerazumnost, strah, kolebljivost i potčinjavanje svemu. Zato i onome koji izabere nerazumnost kao put svoj noć nema svanuća; onaj koji se boji onog što je pred njim uzmiče; onog koji se koleba u sumnji svojoj šejtan gazi pod nogama svojim. Onaj koji se podčinjava propasti ovog i onog svijeta propada na oba.
33.Izvršitelj dobra bolji je od njega, a izvršitelj zla gori je od njega.
34.Budi darežljiv, ali ne i rasipan.Budi štedljiv, ali ne škrt.
35.Najbolje od imetka jest napuštanje želja.
36.Ljudi govore što ne znaju o onom koji im ubrzava što ne vole.
37.Ko produbljuje želju svoju upropašćuje djelo svoje.
38.Sinak moj, zapamti od mene četvero i još četvero. Ništa ti neće škoditi dok ih primjenjuješ. Razum je doista imetak najobilniji, glupost siromaštvo najveće, zaljubljenost u se samoća najpustošnija, a lijepo ćudoređe podrijetlo najplemenitije.
Sinak moj, čuvaj se prijateljovanja s glupim, jer on može kaniti da ti koristi, pa ti naškoditi. Čuvaj se prijateljovanja sa škrtim, jer će te napustiti kad ti bude najviše potreban. Čuvaj se prijateljovanja s razvratnikom, jer će te prodati nizašto. Čuvaj se prijateljovanja s lašcem, jer on je poput priviđenja koje ti približava daleko i udaljuje blisko.
39.Dobra neobavezna ne približuju Bogu ako ometaju izvršenje dužnosti strogih.
40.Jezik razumnog je iza srca njegova, a srce glupoga je iza jezika njegova.
41.Neka Allah učini bolest tvoju sredstvom otpisa grijeha tvojih, jer nema nagrade za bolest, ali ona briše grijehe i čini da oni opanu poput lišća. Nagrada počiva u kazivanju jezikom i činjenju nečeg rukama i nogama. Zaista, Allah Uzvišeni uvodi u Džennet od robova Svojih onoga kojeg On hoće na osnovi iskrene namjere i krjeposti srca.
42.Blago onom ko na umu ima svijet budući, ko radi za konačno svođenje računa, ko je zadovoljan onim što ima i ko je Bogom zadovoljan.
43.Čak ako i odsiječem nos vjerniku ovom sabljom svojom da bi me mrzio- on me neće mrziti. Ako dvoličnjaka čak obaspem svim dobrima ovosvjetskim da bi me volio - on me neće voljeti.To je zato jer je to presuda izrečena riječima Vjerovjesnika Čistog- mir i blagoslovi Božiji neka su s njim i njegovima!- kada je saopćio: "O Ali, vjernik te ne mrzi, a dvoličnjak te ne voli!"
44.Djelo loše koje te žalosti bolje je u Boga od djela dobra koje te čini oholim.
45.Vrijednost čovjeka odgovara stupnju odlučnosti njegove, istinoljubljivost njegova stupnju ljudskosti njegove, hrabrost njegova stupnju samoštovanja njegovog, a čestitost njegova stupnju njegovog osjećanja časti.
46.Pobjeda se stječe odlučnošću, odlučnost promišljanjem dobrim, a promišljanje štićenjem tajni.
47.Čuvajte se napada osobe časne kad ogladni i napada nečasne kada se zasiti.
48.Srca ljudi su poput životinja divljih. Zato ona pristaju uz onoga ko ih pripitomi.
50.Tvoj je nedostatak skriven sve dok ti je sreća naklonjena.
51.Najmoćniji da kazni jest najobavezniji da oprosti.
52.Darežljivost je ono što neko daje s poticajem vlastitim, jer je davanje na traženje uvjetovano stidom i izbjegavanjem prijekora.
53.Nema imetka kao što je razum. Nema siromaštva kao što je neznanje. Nema nasljedstva kao što je odgoj. Nema podrške kao što je savjetovanje.
54.Dvije su vrste strpljenja - strpljenje nad onim što ne voliš i strpljenje nad onim što voliš.
55.U tuđini imetak je domovina, dok je u siromaštvu čak i domovina tuđina.
56.Zadovoljstvo je imetak koji se ne smanjuje.
57.Imetak je gradivo strasti.
58.Onaj koji te opominje jest onaj koji ti donosi vijesti radosne.
59.Jezik je zvijer. Pustiš li je odvezanu - ujest će .
60.Kad budeš pozdravljen još ljepše otpozdravi. Kad ti bude ruka pomoči pružena, uzvrati uslugom boljom. Prednost zato pripada onome koji prvi počinje.
61.Posrednik je krilo tražitelja.
62.Stanovnici svijeta ovoga sliče putnicima koji su nošeni u stanju usnilosti.
63.Ne imati prijatelje znači biti otuđen.
64.Lakše je propustiti potrebu nego je iskati od osobe nedostojne.
65.Ne stidi se što daješ malo, jer je uskraćivanje manje od toga.
66.Poštenje je ukras siromaštva, dok je zahvalnost ukras imućnosti.
67.Ako ono što hoćeš ne prispijeva, onda se ne brini o onome što si bio.
68.Nećeš naći neznalicu, izuzev onog koji pregoni ili ne ispunjava.
69.Kada se razum upotpuni, govor se smanji.
70.Vrijeme troši tijela, obnavlja nadanja, približava smrt i udaljuje želju. Ko god je uspiješan s vremenom susreće jad teški, a ko god propušta blagodati njegove takođe trpi tegobe.
71.Ko sebe učini vođom ljudi neka započne s podučavanjem sebe prije podučavanja drugih. Podučavanje njegovo treba biti postupcima svojim prije podučavanja jezikom. Onome ko podučava i upućuje sebe pripada veće pravo na poštovanje nego onome ko podučava i upućuje druge.
72.Dah čovjeka je korak prema smrti njegovoj.
73.Sve izbrojivo mora proći, a sve očekivano prispjeti.
74.Kad su odnosi pomršeni, onda se posljednji mjere prvima.
75.Mudrost je izgubljeno blago vjernika. Zato, uzmi mudrost pa makar od dvoličnjaka.
76.Uzmi mudrost, pa ma otkud ona bila, jer ako je mudrost u grudima dvoličnjaka ona drhti sve dok ne izađe, pa se smiri u grudima vjernika s drugama svojim.
77.Vrijednost čovjeka svakog jest u dobru koje čini.
78.Ostavljam vam pet poruka koje ćete - potjerate li deve svoje brže prema njima - naći dostojnim toga.
1.Neka niko od vas ne polađe nadu ni u što do u Gospodara svoga.
2.Neka ne strahuje ni od čega, osim od grijeha svoga.
3.Neka se niko ne srami kazati "Ne znam!"- kada je pitan o onome što ne zna.
4.Neka se niko ne stidi naučiti ono što ne zna.
5.Budite strpljivi, jer strpljivost je vjerovanju ono što je glava tijelu, i kao što nema dobra u tijelu bez glave, nema ni dobra u vjerovanju bez strpljivosti.
79.Ja sam ispod onog što govoriš i iznad onog što osjećaš u srcu svome.
80.Oni koji su preživjeli sablju brojiniji su i imaju potomstvo veliko.
81.Ko odbacuje izreku "Ne znam!" - susreće propast svoju.
82.Draže mi je mišljenje starca nego izdržljivost mladića.
83.Čudim se onome koji gubi nadu i pored mogućnosti traženja oprosta.
84.Na zemlji su dva vrela zaštite od kazne Božije. Jedno od njih je uzdignuto dok je drugo pred vama. Zato mu pristupite! Uzdignuto vrelo zaštite je Poslanik Božiji - mir i blagoslovi Božiji neka su s njim i potomcima njegovim!- dok vrelo zaštite koje je ostalo jest traženje oprosta. Allah Uzvišeni kaže:
"Allah ih ne kažnjava dok si ti među njima i Allah ih neće kazniti sve dok oni traže oprost."
85.Onome koji valjano uređuje ono što je između njega i Allaha - Allah će urediti ono što je između njega i ljudi drugih. Onome koji valjano uredi odnose svoga svijeta budućeg Allah će urediti odnose ovoga svijeta njegova. Allah štiti onoga ko je propovjednik sebi.
86.Istinski znalac vjere je onaj koji ne dopušta da ljudi izgube nadu u milost Božiju, koji ih ne čini očajnim spram dobrote Božije i koji im ne pribavlja osjećaj sigurnosti pred kaznom Božijom.
87.Ova se srca doista ogađuju kao što se ogađuju tijela.Tražite im zato mudrosti tanahne.
88.Znanje najniže je ono koje ostaje na jeziku, a najuzvišenije ono koje se pokazuje preko udova i dijelova tijela.
89.Neka niko od vas nipošto ne govori: "O Bože moj, zaista Ti se utječem od iskušenja!" Jer nema nikog ko nije obuhvaćen iskušenjima. Neka se onaj koji se utječe - utječe od iskušenja koja odvode u zabludu, jer Allah Uzvišeni kaže:
"I znajte da su vam imeci vaši i djeca vaša samo iskušenje!"
A značenje toga jest da ih On iskušava imecima i potomstvom da bi razdvojio onoga koji je nezadovoljan opskrbom svojom od onoga koji je zadovoljan udjelom svojim. Mada Uzvišeni najbolje zna o njima ono što oni sami ne znaju o sebi, ipak On tako čini da bi se pokazala djela kojima se zaslužuje nagrada ili kazna. Jer neki od njih žele imati potomstvo muško a ne žele žensko. Neki žele sakupljati imetak a ne žele nevolju.
90.Na pitanje :"Šta je dobro!"-Hazreti Alija je odgovorio:"Dobro nije imati mnogo imetka i potomstva, nego je dobro imati obilje znanja, razboritost veliku, natjecati se s ljudima u služenju Gospodaru svome, činiti dobro pa se zahvaljivati Bogu i od Boga tražiti oprost ako učiniš nešto loše. Na svijetu ovome dobro je samo za dvije osobe: onome koji počini grijehe, pa ih popravi kajanjem, i onome koji se natječe u djelima dobrim."
91.Nije malo djelo koje prati svijest o Bogu. A kako može biti malo ono što je primljeno?!
92.Najbliži vjerovijesnicima su oni koji najbolje znaju ono što su oni donijeli.
Pazite, ljudi koji imaju najveće pravo svojatanja Ibrahima su doista oni koji ga slijede kako to čine ovaj vjerovijesnik i svi koji vjeruju u njeg.
Zaista je prijatelj Muhammedov onaj koji se pokorava Bogu, makar i ne bio s njim u srodstvu krvnom. A neprijatelj Muhammedov jest onaj koji se ne pokorava Bogu, makar mu bio i rod bliski.
93.Spavati u stanju vjerovanja čvrstog bolje je od namaza u stanju sumnje.
94.Kada čujete predanje neko, ispitajte ga mjerilom razuma, a ne samo mjerilom prenošenja, jer su prenositelji znanja brojni a čuvari rijetki.
94.Učenje naše "Zaista smo mi Božiji..." jest priznavanje vlasti Njegove nad nama, a naše učenje "... i mi se zaista Njemu vraćamo!" jest priznavanje smrtnosti naše.
95.Bože moj, Ti me doista znaš bolje nego što ja znam sebe, dok ja znam sebe bolje nego što me oni znaju! Bože moj, učini nas boljim od onoga što oni misle i oprosti nam ono što oni ne znaju!
96.Udovoljenje potrebama ne može biti ispravno, osim uz troje: smatrati ih malim - da bi bile velike, skrivati ih - da bi se očitovale i ubrzavati ih - da bi bile ugodne.
97.Hazreti Alija bijaše viđen u ogrtaču iznošenom i iskrpljenom, te mu bi ukazano na to. On tada reče: S njim je srce skrušeno, duša ponizna i vjernici se povode za tim. Sigurno, svijet ovaj i budući dva su neprijatelja, jedan naspram drugoga, i dva puta različita. Zato, ko voli svijet ovaj i prijateljuje s njim - mrzi svijet onaj i neprijateljski se odnosi prema njemu. Njih dva su poput istoka i zapada. Kad god se onaj koji hodi između njih približi jednom - udalji se od drugog. Uz to, njih dva su kao dvije inoče.
98.Allah vam je propisao obaveze neke - pa ih ne kršite, postavio vam je granice neke - pa ih ne prelazite, zabranio vam nešto - pa to ne činite. A nešto vam nije spomenuto - ali ne usljed zaborava - pa se time ne opterećujte.
99.Kada bi se borba razbuktala, zaštićivali smo se Poslanikom Božijim - mir i blagoslovi Božiji neka su s njim i potomcima njegovim! - pa niko od nas ne bi bio bliži neprijatelju od njega.
100.Kad god ljudi odustanu od nečega što se odnosi na vjeru njihovu, da bi popravili ovosvjetske poslove svoje, Allah će im dosuditi ono što je štetnije od toga.
101.Puno je učenih koje je ubilo neznanje njihovo tako da im znanje njihovo nije ni bilo od koristi.
102.U čovjeku ima komad mesa koji je prionuo uz njega sa žilom i najzačudniji je dio u njemu. To je srce. Ono ima spremnicu mudrosti i ono što je tome oprečno. Tako, ako ono vidi zraku nade - žudnja ga ponižava. A kad žudnja uzavrije - pohlepa ga razara. Ako ga razočarenje nadvlada - tuga golema ga ubija. Ako se srdžba u njemu diže - ljutnja silna se razvije. Ako je ushićeno zadovoljstvom - zaboravlja biti oprezno. Ako ga strah obuzme - strijepnja ga potpuno zaokupi. Ako se posvuda mir rasproste - nemarno postaje. Ako zadobije obilje imetka - imućnost ga tlačiteljem učini. Ako ga nevolja zadesi - nestrpljenje ga otkrije. Ako ga nagrize oskudica - klonulost ga obuzme. Ako ga glad napada - slabost čini da malaksa. Ako pretjera u sitosti - težina trbuha ga muči. Tako, pomanjkanje svako mu je štetno i pretjerivanje svako ga razara.
103.Svađa doista donosi propast.
104.Poredak Boga Uzvišenog ne može uspostavljati niko osim onog koji ne laska, koji se ne ponaša kao griješnik i koji ne slijedi želje.
105.Ko voli nas, porodicu Poslanikovu, neka bude pripravan zaogrnuti se siromaštvom.
106.Nema imetka korisnijeg od razuma. Nema osamljenosti gore od umišljenosti. Nema umnosti kao što je prosuđivanje ispravno. Nema plemenitosti kao što je svijest o Bogu. Nema druga kao što je vladanje lijepo. Nema nasljedstva kao što je odgoj. Nema vodiča kao što je uspjeh. Nema trgovine kao što je djelo dobro. Nema dobiti kao što je nagrada. Nema suzdržavanja kao što je zaustavljanje pred sumnjivim. Nema ustezanja kao što je ustezanje od zabranjenog. Nema znanja kao što je razmišljanje. Nema služenja Bogu kao što je izvršavanje zapovijedi. Nema vjerovanja kao što su stid i strpljivost. Nema podrijetla kao što je skromnost. Nema časti kao što je znanje. Nema moći kao što je razboritost. I nema pomoći pouzdanije od dogovaranja.
107.Kada ispravnost zavlada vremenom i ljudima njegovim, pa neki čovjek bude loše mislio o drugom čovjeku od kojeg se nikad nije doživjelo neko zlo - onda je on nepravedan. A kada pokvarenost zavlada vremenom i ljudima njegovim, pa čovjek neki bude lijepo mislio o čovjeku drugom - on je sam sebe izložio opasnosti.
108.Na pitanje:"Kako si" hazreti Alija je odgovorio:"Kako može biti onaj čiji život ide smrti, čije zdravlje svakog časa može postati bolest i koji mora biti zgrabljen iz sigurna mjesta njegova?!"
109.Mnogo je onih kojima Allah dariva blagodat Svoju do roka određenog, iako oni griješe prema Njemu, i onih koji se zavaravaju, zato što Allah prikriva loša djela njihova, i onih koji su zavedeni govorom lijepim o njima. Allah ne iskušava nikoga kao što iskušava onog kome On daje vremena.
110.Dvojica će propasti u vezi sa mnom: onaj koji me pretjerano voli i onaj koji me silno mrzi.
111.Propuštanje prilike donosi žalost.
112.Primjer svijeta ovoga je poput zmije: dodir je njen nježan, ali je u njoj otrov smrtonosan. Njemu teži neznalica zavarani, ali mudri i razumni, oprezan je spram njega.
113.Velika je razlika između dva djela: djela čiji užitak mine, ali mu ostaje posljedica, i djela čija
tegoba mine, ali mu nagrada ostane.
114.Hazreti Alija je bio na ispraćaju nekog umrlog i čuo nekog čovjeka kako se nasmijao. Na to je on rekao:
"Kao da je smrt na svijetu ovom određena drugima mimo nas?! I kao da je istina na njemu propisana drugima mimo nas?! Kao da će nam oni koji kreću na putovanje svoje prema smrti uskoro doći natrag?! Spuštamo ih u grobove njihove i onda trošimo ostavštinu njihovu. Kao da ćemo ostati vječno poslije njih?! Zanemarili smo poučavatelja svakog, muškarca ili ženu, i izloženi smo propasti i nesreći svakoj.
115.Blago onome koji je ponizan, čija je životna skrb čista, čije je srce čestito, čije su navike kreposne, koji dijeli višak od imetka svoga, koji uzdržava jezik svoj od govora suvišna, koji štiti ljude od zla svoga, koji se zadovoljava Sunnetom i koji je nepovezan s novotarijom.
116.Ljubomora ženu odvodi u nevjerovanje, dok je ljubomora muškarca dio vjere.
117.Određujem islam kako ga niko prije mene odredio nije. Islam je predanost, predanost je uvjerenje čvrsto, uvjerenje čvrsto je prihvaćanje, prihvaćanje je potvrđivanje, potvrđivanje je izvršavanje, a izvršavanje je djelo.
118.Čudim se škrcu koji žuri prema siromaštvu pukom od kojeg bi htio pobjeći, te propušta imućnost za kojom traga. Zato on živi na svijetu ovom životom siromaha, a s njim će biti sviđan račun na svijetu onome kao s imućnim.
Čudim se oholom, koji je juče bio samo kaplja sjemena, a sjutra će biti lešina.
Čudim se onom koji sumnja u Boga, iako vidi stvaranje Božije.
Čudim se onome koji je zaboravio smrt, iako gleda mrtve.
Čudim se onome koji poriče drugi život, iako vidi prvi.
Čudim se onome koji unapređuje kuću prolaznosti, a zanemaruje kuću vječnosti.
119.Svaki koji zakaže u djelu - dopada jadu. Bogu ne treba onaj koji u ime Njegovo ništa ne žrtvuje od imetka i života svoga.
120.Čuvajte se zime u početku njezinu i prihvatite je na kraju njezinu, jer ona utječe na tijelo jednako kao i na drveće. Početak njezin uništava, a kraj njezin pomaže da olista.
121.Veličina Stvoritelja, kada je uvidiš, umanjuje stvorove u očima tvojim.
122.Allah ima meleka koji zove dana svakog: "Rađajte za smrt, skupljajte za propast i gradite za rušenje!"
123.Svijet ovaj je mjesto prolaska prema kući boravka stalnog. Ljude na njemu predstavljaju dva čovjeka: onaj koji je prodao sebe, pa se upropastio, i onaj koji je otkupio sebe, pa se oslobodio.
124.Prijatelj nije prijatelj sve dok brata svog ne zaštiti u tri prilike: u nevolji njegovoj, u odsustvu njegovu i pri smrti njegovoj.
125.Onome kome je dopušteno četvero nije uskraćeno četvero. Onome kome dopuštena molba nije uskraćen odgovor na nju. Onome kome je dopušteno pokajanje nije uskraćeno primanje njegovo. Onome kome je dopušteno traženje oprosta nije uskraćen oprost. Onome kome je dopušteno da bude zahvalan nije uskraćeno uvećanje blagodati.
126.Za onoga koji je svjestan Boga namaz je približavanje Njemu. Hadž je nemoćnome džihad. Sve ima svoje čišćenje. Post je čišćenje tijela. Poslušnost mužu je džihad žene.
127.Tražite opskrbu davanjem milostinje.
128.Ko je siguran u naknadu obilan je u davanju.
129.Pomoć silazi srazmjerno naporu.
130.Ne siromaši onaj koji je umjeren.
131.Mala porodica je jedan od načina udobnosti.
132.Uzajamna ljubav je polovica mudrosti.
133.Briga je polovica starosti.
134.Ako osiromašite, trgujte milostinjom s Bogom.
135.Mnogo je postača koji od posta svoga nemaju ništa do gladi i žeđi. I mnogo je klanjača koji od klanjanja svoga nemaju ništa do bdijenja i zamora noćnog. Spavanje, jedenje i pijenje osobe razumne mnogo je bolje.
136.Zaštitite milostinjom vjerovanje svoje. Zekatom osigurajte imetke svoje i molitvom odbijajte vale nesreće.
137.Čovjek je skriven pod jezikom svojim.
138.Propao je čovjek koji ne poznaje vrijednost svoju.
138.Svako biće ljudsko mora susresti kraj sladak ili gorak.
139.Sve ono što dolazi ima odlazak. A sve ono što je otišlo kao da nije ni bilo.
140.Strpljivi uspijeva, iako to može biti odgađano.
141.Onaj koji pristaje uz djelo skupine neke jest kao onaj koji im se pridružio u tome. A svaki koji se pridruži u krivom čini dva grijeha: grijeh činjenja krivog, i drugi, pristajanja uz njega.
142.Budite uz ugovore i povjerite izvršenje njihovo osobama postojanim.
143.Poslušajte onog čijim se neznanjem ne možete opravdati.
144.Urazumnjeni ste ako razumijete, upućeni ste ako upućujete i dato vam je da čujete ako slušate.
145.Kori brata svog čineći mu dobro i odbij zlo njegovo obasipajući ga blagodatima.
146.Ko ide na mjesta sumnjiva neka nikako ne krivi onoga koji ga sumnjiči.
147.Svako ko ima vlast ponaša se pristrano.
148.Ko radi samo po mišljenju svome -propada. A onaj koji se savjetuje s ljudima - sudjeluje u razumijevanju njihovu.
149.Ko čuva tajnu svoju ima izbor u ruci svojoj.
150.Siromaštvo je propast velika.
151.Onaj koji ispunjava pravo onoga koji ne ispunjava pravo svoje - služi njemu.
152.Ne smije biti pokornosti nikakve bilo kome od stvorova Božijih, ako je u tome grijeh prema Stvoritelju.
153.Čovjek ne smije biti koren zato što odgađa pravo svoje. Ali korenje zaslužuje onaj koji uzima ono što mu ne pripada.
154.Ushićenje sobom priječi napredovanje.
155.Onaj svijet je blizu, a međusobno druženje je kratko.
156.Zora je svanula onome koji ima oči.
157.Uzdržavanje od grijeha je lakše od kajanja naknadnog.
158.Koliko li je puta jedno jedenje onemogućilo više jedenja?!
159.Ljudi su neprijatelji onome što ne znaju.
160.Ko raspolaže s nekoliko mišljenja razumijeva mjesta pogreške.
161.Ko radi Boga naoštri oštricu srdžbe stječe snagu da ubije odlučne zagovornike krivog.
162.Kad se nečeg bojiš - stupi u to. Jer doista izbjegavanje toga jeste nesreća veća od onoga čega se bojiš.
163.Širokogrudnost je sredstvo upravljanja.
164.Kori zločinca nagrađivanjem dobročinitelja.
165.Odbij zlo iz grudi drugih istrgnućem zla iz grudi svojih.
166.Tvrdoglavost uništava mišljenje.
167.Pohlepa je ropstvo trajno.
168.Kajanje je posljedica neispunjenja mjere, a sigurnost plod odlučnosti.
169.Nema dobra u šutnji o nalogu, upravo kao što nema dobra u govoru o neznanom.
170.Kad god budu dva različita poziva, jedan je uvijek zastranjenje.
171.Nikad ne posumnjah u Istinu od kad mi bi pokazana.
172.Niti sam izgovorio laž, niti sam optuživan za laž. Niti sam zastranio, niti sam uzrokovao zastranjenje.
173.Onaj koji prednjači u tlačenju sjutra će gristi ruku svoju.
174.Odlazak je posve blizu.
175.Ko istupi protiv Istine - propao je.
176.Koga strpljenje ne izbavi - nestrpljenje ga upropasti.
177.Čovjek je na svijetu ovom cilj prema kojem lete strijele smrti i plijen prema kojem se utrkuju nesreće. Gutljaj svaki prati zagrcnuće, zalogaj svaki gušenje. Čovjek ne dobije ni jednu blagodat a da se ne rastane s drugom, i ne pristigne ni jedan dan roka njegova, dok ne istekne jedan dan života njegova. Tako smo mi pomagači smrti, a životi su naši ciljevi umiranja. I kako se onda možemo nadati vječnosti kad noć ni dan ništa ne uzdignu visoko a da se brzo ne vrate, rušeći ono što su sagradili i rastavljajući ono što su sastavili?
178.O sine Ademov, u stjecanju mimo osnovnih potreba svojih samo si rizničar drugome.
179.Srca su doista prožeta strašću, prihvaćanjem i odbijanjem. Prilazite im zato sa strane strasti njihovih i prihvaćanja. Jer ako se srce sili, ono zaslijepi.
180.Kad ću ugasiti srdžbu svoju, ako sam ljut? Da li kada sam nemoćan osvetiti se, pa mi se kaže: "Da si otrpio!"? Ili, kada sam moćan to učiniti, pa mi se kaže:"Da si oprostio!"?
181.Od imetka tvoga ne odlazi ono što te poučava.
182.Srca postaju umorna kao što tijela postaju umorna. Morate zato tražiti lijepa kazivanja za njih.
183.Sa svakim su čovjekom doista dva meleka koji ga čuvaju, pa kad dođe ono što je suđeno oni oslobode put između toga i njega. Dakako, rok određeni jest štit sigurnosni.
184.O ljudi, budite svjesni Boga Koji kad govorite čuje, a kad tajite zna. Pripremite se da dočekate smrt, koja će vas dostići čak i ako bježite, zgrabiti vas čak i ako stojite, podsjetiti vas čak i ako ste je zaboravili.
185.Ako ti neko nije zahvalan, neka te nipošto to ne odvraća od djela dobra, budući da ti zahvalu uzvraća Onaj Koji od toga nema koristi.Ti ćeš od uzvraćanja zahvalnosti Uzvratitelja zahvale dobiti više nego što je poricatelj upropastio."A Allah voli dobročinitelje!"
186.Punjenje zdjele smanjuje prazninu njezinu, a zdjela znanja punjenjem postaje još prostranija.
187.Prva naknada blagom za blagost njegovu jeste da su mu ljudi pomagači protiv neznalice.
188.Ako nisi blag, onda se pokazuj blagim, jer rijetko se netko poistovjećuje s nekom skupinom ljudi a da ne postane jedan od njih.
189.Ko sa sobom sviđa račun - dobija.
Ko sebe zanemari - gubi. Ko se boji - siguran je. Ko pouku uzima - shvaća. Ko shvaća - razumijeva. Ko razumijeva - spoznaje.
190.Svijet će nam ovaj zasigurno naklonjen biti nakon opiranja njegova, kao što je deva koja ujeda naklonjena mladunčetu svome.
191.Budite svjesni Boga svjesnošću onoga koji se ozbiljno priprema poslije oslobođenja, te se trudi poslije takvog pripremanja i onda djeluje smjerno, žuri bojeći se i gleda da se kreće prema cilju, kraju putovanja svoga i mjestu konačnog povratka svoga.
192.Darežljivost je zaštitnik časti; blagost uzda glupom; opraštanje unapređenje pobjede; napuštanje naknada tvoja za onoga koji se prevari, a savjetovanje vrelo vođenja. Onaj koji se zadovoljava samo mišljenjem svojim izlaže se opasnosti. Strpljivost odbija nevolje vremena, dok je nestrpljenje pomagač nesrećama vremena. Najčasniji imetak jest napuštanje želja. Mnogi su umovi zatočeni žudnjom vladara. Uspjehu pripada očuvanje iskustva. Ljubav je bliskost koja pribavlja korist. Ne povjeravaj se nipošto onome kojise dosađuje.
193.Čovjekova zanesenost sobom jedan je od zavidnika razumu njegovome.
194.Strpljivo podnosi muku i bol pa ćeš uvijek biti zadovoljan.
195.Mehkom stablu grane su guste.
196.Protivljenje upropašćuje mišljenje.
197.Ko obilno daje visoko se uzdiže.
198.Promjenom stanja saznaje se bit ljudska.
199.Zavist prijatelja izvire iz slabosti ljubavi.
200.Umovi najviše stradaju kad u njih navale pohlepe.
201.Nema pravde u presuđivanju na osnovi nagađanja.
202.Loša li je opskrba za Dan Sudnji nasilje prema ljudima!
203.Najčasniji čin plemenitoga jest bezbrižnost njegova prema onome što zna.
204.Ljudi ne vide nedostatke onoga koji se odjenuo ruhom stida.
205.Obilje šutnje proizvodi strahopoštovanje. Pravednost donosi mnoštvo prijatelja bliskih. Darežljivost uvećava vrijednosti. Skromnost upotpunjuje blagodati. Vođstvo se doseže podnošenjem tegobe. Pravednošću protivnik je nadjačan. A blagošću prema slaboumnom stječu se pomagači protiv njega.
206.Začudno je kako zavidni ne zavide na zdravlju tjelesnome!
207.Pohlepni je u okovima poniženja.
208.Vjerovanje je spoznavanje srcem, priznavanje jezikom i djelovanje ticalima.
209.Na odredbu se Božiju ljuti onaj koji je rastužen svijetom ovim. Na Gospodara svoga se tuži onaj koji se tuži na nevolju što ga je zadesila. Dvije trećine vjere odlaze od onoga koji ode imućnom, pa se ponizi pred imetkom njegovim. Učač Kur'ana, koji poslije smrti odlazi u Vatru, jest onaj koji se rugao ajetima Božijim. Troje od svijeta ovoga priljubljuje se uz srce onoga koji srcem ljubi svijet ovaj: briga koja ga nikad ne napušta, pohlepa koja ga ne ostavlja i nada koja se ne obistinjuje.
210.Zadovoljstvo je dovoljno kao imanje, a lijepo ponašanje kao blagostanje.
211.Pridružite se onome kome opskrba nadolazi, budući da je to najpriličnije za stjecanje imetka i najprikladnije da se zadobije udio u tome.
212.Onome koji dijeli rukom kratkom biva udjeljivano Rukom Dugom.
213.Ne izazivaj nipošto na borbu, ali ako si na nju izazvan - odgovori, jer izazivač je nasilnik, a nasilnik će biti bačen na tlo.
214.Zdravlje tijela je u nezavidnosti
215.Boga mi, ovaj svijet vaš niži je u gledanju mome od kosti krmka u ruci gubavca.
216.Zaista, ljudi neki služe Bogu u želji za nagradom. To je služenje trgovaca! Neki ljudi služe Bogu u strahu. To je služenje robova! A neki ljudi služe Bogu u zahvalnosti. To je služenje slobodnih!
217.Žena je, sve u svemu, nevolja, a najgore u njoj jest da nije moguće bez nje.
218.Ko potčini nemarnost - gubi prava, a ko je poslušan klevetniku - gubi prijatelja.
219.Jedan nepošteno stečen komad kamena u kući nekoj jamac je rušenja njezina.
220.Dan tlačenog nad tlačiteljem žešći je od dana tlačitelja nad tlačenim.
221.Budite svjesni Boga do stupnja izvjesnog, makar on bio nizak, i stavite zastor između vas i Boga, makar on bio tanak.
222.Kad se umnože odgovori, izgubi se ispravnost.
223.Zaista, u blagodati svakoj Bogu pripada pravo. On je uvećava onome koji ga izvršava. A onaj koji ga izostavlja izlaže se opasnosti gubljenja njezina.
224.Kada se sposobnost uvećava, strah se umanjuje.
225.Pripazite da blagodati ne izmaknu, jer se ne vraća ono što ode.
226.Velikodušnost pobuđuje naklonost više od srodstva.
227.Ako neko misli dobro o tebi, njegovo mišljenje učini istinitim.
228.Djelo najbolje je ono na koje si prisilio sebe.
229.Upoznao sam Boga Uzvišenog preko poništavanja namjera, raskidanja ugovora i poricanja težnji.
230.Gorčina svijeta ovog jest slast svijeta onog, a slast svijeta ovog jest gorčina svijeta onog.
231.Allah je propisao vjerovanje radi očišćenja od služenja bogovima raznim, namaz radi očišćenja od oholosti, zekat kao sredstvo za opskrbu, post kao iskušavanje iskrenosti ljudi, hadž kao podršku vjeri, džihad za jačanje islama, naređivanje dobra za korist ljudi običnih, odvraćanje od zla radi obuzdavanja slaboumnih, pažnju prema rodbini radi porasta brojčanog, izravnanje radi sprečavanja krvoprolića, izvršenje kazni radi poštivanja važnosti zabrana, ustezanje od pijenja pića opojnih radi zaštite pameti, izbjegavanje krađe radi promicanja čestitosti, suzdržavanja od bluda radi očuvanja potomstva, suzdržavanje od naklonosti spolne prema osobama istospolne radi jačanja potomstva, svjedočenje radi nadvladavanja poricanja, napuštanje laži radi većeg štovanja iskrenosti, održavanje mira radi zaštite od opasnosti, vođstvo radi ustrojstva zajednice i pokornosti radi štovanja vođstva.
232.Ako hoćete da se tlačitelj zakune, tražite da to učini tako da se on odriče moći Božije i vlasti Njegove, jer će - zakune li se lažno - brzo biti kažnjen, dok, ako se zaklinje Bogom, - Koji je Takav da nema boga osim Njega - on neće biti brzo kažnjen budući da on iskazuje jednocu Boga Uzvišenog.
233.O sine Ademov, budi zastupnik svoj u vlasništvu svome i čini s tim sve što želiš da s tim bude činjeno poslije smrti tvoje.
Comments